Istraži

Istraži

Jednostavan način mikroskopiranja puči lista 

Za pokus su potrebni: list graha ili neke druge biljke, predmetno stakalce, selotejp, škarice, mikroskop. 

Opis pokusa: Na naličje lista zalijepi komadić selotejpa. Selotejp pritisni i površinom nokta prijeđi preko njega kako bi se dobro zalijepio. Zatim pažljivo odlijepi selotejp i zalijepi ga na predmetno stakalce. Promatraj preparat mikroskopom. Nacrtaj što si vidio/vidjela.

Pojmovnik

Pojmovnik

aerobni organizmi – organizmi koji za život trebaju kisik iz zraka

anaerobni organizmi – organizmi koji za život ne trebaju kisik iz zraka

škrge – dišni organi u vodenih životinja, npr. riba, koje imaju unutarnje škrge. Neki organizmi imaju i vanjske škrge, npr. punoglavac žabe, vodozemci, čovječja ribica i vodenjak te vodene ličinke nekih kukaca kao što su vretenca ili vodencvjetovi

uzdušnice – organi za disanje koje čine sustav cjevčica te se granaju u sve tanje ogranke, a imaju otvore na površini tijela životinje. Uzdušnicama dišu kukci, pauci, stonoge i dr.

Provjeri znanje

Provjeri znanje

Sažetak

Sažetak

Kisik za disanje organizmi uzimaju iz zraka ili vode. Osim plućima mogu disati i škrgama, uzdušnicama ili plinove izmjenjivati površinom tijela. Takve organizme nazivamo aerobni organizmi. Nasuprot njima anaerobni su organizmi koji za život ne trebaju kisik iz zraka ili vode. I biljke dišu, a plinove izmjenjuju kroz puči. Bez obzira na različite prilagodbe dišnog sustava, osnovni proces za izmjenu plinova u svih organizama je difuzija. Jednostanični organizmi, kao i neki jednostavniji manji organizmi, tako uopće ne trebaju poseban dišni sustav, nego im je za opskrbu kisikom difuzijom dovoljna površina njihova tijela. Pritom je važan odnos površine tijela i volumena koji treba opskrbiti kisikom.

Vizualno+

Vizualno+

Sva živa bića dišu, ali dišu li jednako

Punoglavci

Punoglavci dišu škrgama.

Žaba

Odrasla žaba diše plućima, ali plinove mijenja i putem vlažne kože.

Vodenjak

Odrasli vodenjak diše plućima, a plinove najčešće mijenja površinom tijela. Ličinke vodenjaka dišu škrgama.

Dobri dupin

Iako živi u vodi, mora doći do površine uzeti zrak. Diše plućima.

Lisna žila

Kisik se kreće u svim smjerovima biljke kroz žile. Od lista prema korijenu i od korijena prema listu.

Puči

Biljke izmjenjuju plinove kroz puči.

Zanimljivosti

Zanimljivosti

Organe za disanje po porijeklu možemo podijeliti u dvije skupine. Jedni su nastali kao produkt kože, primjerice škrge kod kolutićavaca, rakova i bodljikaša ili uzdušnice, posebne cjevčice koje se granaju po cijelom tijelu kukaca, pauka i stonoga. Drugi su produkt crijeva i karakteristični su isključivo za svitkovce. To su škrge kod riba i pluća kod vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca.

Dišni sustav ptica

Dišni sustav ptice sastoji se od nosne šupljine, ždrijela, dušnika i dušnica, koje se granaju u tanke zračne kapilare koje ispunjavaju pluća, a ona se nastavljaju u pet pari zračnih vrećica (njihov volumen je 4 puta veći od volumena pluća). 

Zrak ulazi kroz nosnu šupljinu, dušnik, dušnice i prolazi kroz pluća u stražnje vrećice. Iz stražnjih se vrećica vraća u pluća (izmjena plinova), a zatim odlazi u prednje zračne vrećice odakle izlazi kroz dušnice i dušnik van iz tijela (zrak putuje u jednom smjeru). Za cijeli taj ciklus (od ulaska do izlaska „istog“ zraka) ptica treba dva puta udahnuti i dva puta izdahnuti   i za to vrijeme ona izmjenjuje cijelu količinu zraka iz svojih pluća, kroz koja se tako prenosi više kisika, te je izmjena plinova puno efikasnija nego u sisavaca.

U pokretima disanja sudjeluju krila, koje pomiču prsni mišići. Podizanjem krila se povećava, a spuštanjem krila smanjuje volumen organa za disanje.

Dobri dupin

Disanje dupina je svjesno, tj. oni sami odlučuju kada će i kako udahnuti i izdahnuti, stoga ne smiju zaspati, barem ne na način na koji to činimo mi. Oni imaju jednohemisferičan oblik spavanja, što znači da se tijekom spavanja jedna polutka mozga odmara dok je druga aktivna. Takvo spavanje im omogućuje kontrolu disanja i povremeni izlazak na površinu kako bi udahnuli, a ostale su aktivnosti znatno smanjene. Jedno im oko, ono koje se nalazi na suprotnoj strani od polutke mozga koja je tada aktivna, uvijek ostaje otvoreno kako bi uočili mogućeg neprijatelja. Spavaju otprilike 8 sati, a izmjena budnosti pojedine polutke mozga izmjenjuje se otprilike svakih dva do tri sata.