Istraži

Istraži

Objasni na primjeru pluća i plućnih mjehurića odnos volumena i površine iz sljedeće konstatacije.

Pluća su organ ljudskog tijela iako mase manje od jednog kilograma, ali su građena od 800 milijuna plućnih mjehurića.

Pojmovnik

Pojmovnik

glasnice – nabori sluznice na grkljanu, titranjem proizvode glas

izdah – pokret disanja pri kojem zrak obogaćen ugljikovim dioksidom izlazi iz tijela

pluća – dišni organ građen od plućnih mjehurića (alveola) obavijenih kapilarama

plućno disanje – izmjena plinova između tijela i okoliša, tj. između plućnih mjehurića i kapilara

stanično disanje – vidi metabolizam

udah – pokret disanja pri kojem zrak obogaćen kisikom ulazi u tijelo

Provjeri znanje

Provjeri znanje

Sažetak

Sažetak

Svaka stanica našeg tijela, kao i tijela većine živih bića, treba kisik. Kisik disanjem dobivamo iz zraka. Izmjena plinova između okoline i pluća naziva se plućno disanje. Izmjena plinova zbiva se između plućnih mjehurića i krvi u plućima te između krvi i svake stanice u tijelu. Zato važnu ulogu u opskrbi tijela kisikom ima i krvotok. Kisik je potreban stanicama za proces staničnog disanja, tj. biološke oksidacije pri čemu se razgradnjom hranjivih tvari oslobađa energija i stvara ugljikov dioksid koji se izlučuje iz tijela. Organi dišnog sustava čovjeka jesu: nos, ždrijelo, grkljan, dušnik, dušnica i pluća. Pokrete disanja (udah i izdah) omogućuju međurebreni mišići i ošit. Brzina disanja ovisi o potrebi tijela za energijom.

Vizualno+

Vizualno+

Kako i zašto dišem

Pluća

Pluća su smještena u prsnom košu. Na rendgenskoj snimci vidiš da desno plućno krilo ima tri režnja, a lijevo dva. Zašto?

Plućni mjehurići

Zbog čega su važni plućni mjehurići?

Dišni sustav čovjeka
Zanimljivosti

Zanimljivosti

Kašalj je refleksna reakcija na podražaj sluznice bilo kojeg dijela dišnoga puta. Uzrok kašlja može biti, prašina, različiti plinovi, „zalutali“ komadić hrane, no on može biti i pokazatelj različitih bolesti. Nepostojanje ili oštećenje refleksa kašljanja može biti jako štetno i imati čak i smrtni ishod.

Velika je razlika u uvjetima za disanje u vodi i u zraku zbog njihova različita sastava i svojstava. Zrak sadrži i do 20 puta veću količinu kisika. Brzina difuzije kisika mnogo je niža u vodi nego u zraku. Također, zbog veće gustoće vode riba može potrošiti otprilike 20 % ukupne potrošnje kisika za disanje (zbog težeg kretanja kroz vodu), dok je u sisavaca, uključujući i čovjeka, ta potrošnja od jedan do dva posto.