Istraži

Istraži

1. ISTRAŽIVANJE: Odredi je li riječ o ljušturi puža ili školjkaša.

Potrebno pripremiti: ljušture iz školske zbirke, dihotomski ključ za određivanje. 

Istraživačko pitanje: Kako prema ljušturi možemo odrediti pripada li pužu ili školjkašu?

Tijek istraživanja: 

  1. Promotri ljušture iz školske zbirke. 
  2. S pomoću dihotomskog ključa (npr. Bajd: Jednostavni ključ za određivanje puževa i školjkaša) odredi o čijim se ljušturama radi. 
  3. Razvrstaj ih u dvije skupine – puževe i školjkaše. 


Analiziraj rezultate i donesi zaključke.

  1. Razvrstaj ljušture.

Puževi: ________________

Školjkaši: ______________

2. Objasni na temelju čega si to učinio/učinila.

______________________

______________________

3. Skiciraj po jednu tipičnu ljušturu puža i školjkaša i zapiši tražene podatke.


Puž ______________________                   Školjkaš ___________________

Gdje živi: _________________                   Gdje živi: _________________

Prilagodbe: ________________                   Prilagodbe: _________________

__________________________                    __________________________

Kako se kreće: ______________                  Kako se kreće: ______________

2. PROJEKT: Što utječe na promjene položaja pojedinih dijelova biljaka.

Potrebno pripremiti: šest plastičnih čašica, zemlju, sjemenke pšenice.

Istraživačko pitanje: Kako će vanjske promjene utjecati na smjer rasta pšenice?

Tijek istraživanja: 

Šest jednakih posudica napuni zemljom i u njih posloži jednak broj sjemenki pšenice. Vodi računa o tome da sjemenke uvijek imaju dovoljno vlage i prati kako pšenica počinje rasti. Kad pšenica u svim posudicama izraste nekoliko centimetara, započni s promjenom uvjeta.

  1. Dvije posudice ostavi u uspravnom položaju na prirodnom svjetlu koje dolazi sa svih strana. 
  2. Dvije posudice pokrij kartonskom kutijom tako da jednu bočnu stranu kutije ukloniš kako bi biljkama svjetlost dolazila samo s jedne strane. 
  3. Preostale dvije posudice ostavi na prirodnom svjetlu, ali ih okreni na bok. Prati što se događa s biljkama i bilježi promjene. 

Analiziraj rezultate i donesi zaključke.

  1. Što pretpostavljaš da će se dogoditi u tvojem pokusu? Napiši po jednu pretpostavku za svaki pokus (a, b, c) u istraživanju.
  2. __________________
  3. __________________
  4. __________________
  5. Zašto u istraživanju imaš po dvije posudice za svaki primjer? Zašto je to važno? __________________
  6. Koja je uloga posudica u pokusu a) za koje se ne mijenjaju uvjeti rasta?

           _______________________

           Što se mijenjalo u pokusu b), a što u c)?

           ________________________


  1. Ne bi li bilo bolje da smo u pokusu b) promijenili oba uvjeta? Objasni zašto bi to bilo bolje, a zašto ne bi.

            ______________________________ 

  1. Skiciraj rezultate svojih triju pokusa.





  1.                                                           b)                                                        c)
  2. Opiši što su pokazali rezultati u svakom pojedinom pokusu.
  3. _______________________________ 
  4. _______________________________
  5. _______________________________


  1. Vrati se na pretpostavke koje si postavio/postavila na početku istraživanja. Sad za svaku od tih pretpostavki na temelju dobivenih rezultata zaključi je li se pokazala točnom ili ne i zašto.
  2. _______________________________
  3. _______________________________
  4. _______________________________
  5. Na temelju svega što si napravio/napravila pokušaj sastaviti kratko izvješće tako da najprije opišeš cilj svojeg projekta, što očekuješ da ćeš dokazati i zašto (UVOD). Nakon toga opiši ukratko čime si se i kako koristio u radu (MATERIJALI I METODE RADA). Zatim ukratko prikaži REZULTATE i na kraju napiši ZAKLJUČAK. Osvrni se i na poteškoće ako ih je bilo u radu (možda i vlastite pogreške) te pokušaj predložiti što bi mogao/mogla istraživati dalje ili popraviti u ovom istraživanju. Na kraju treba navesti i sve izvore LITERATURE kojima si se služio/služila u svojem radu. Kako bi vidio/vidjela na koji se način pišu takva izvješća, posjeti stranicu na kojoj su objavljeni radovi učenika u časopisu Bioznalac (http://www.hbd-sbc.hr/bioznalac/).
Pojmovnik

Pojmovnik

hidroskelet – vrsta potpornog sustava u nekih životinja; daje uporište za stezanje mišića, nestlačiva vodena otopina koja ispunjava tjelesne šupljine, npr. u gujavica, meduza i dr. 

organi za kretanje – organi koji pomažu u kretanju tijela; npr. ameba se kreće lažnim nožicama; euglena s pomoću biča; papučica trepetljikama; neke životinje nogama, a u kretanju im pomaže rep

plivaći mjehur – organ u tijelu nekih riba, ispunjen je plinom i olakšava ribama kretanje

pokretni organizmi – organizmi koji se slobodno kreću

potporni sustav – sustav za potporu tijela, prisutan u svih živih bića; npr. hidroskelet, vanjski kostur, unutarnji kostur; alge se kao potpornjem koriste okolnom vodom; potporu biljkama daje drvenasta stabljika, nestlačiva voda i korijen

sjedilački organizmi – organizmi koji su nepokretni, odnosno pričvršćeni za podlogu, npr. za dno mora

unutarnji kostur – kostur koji daje uporište tijelu, a nalazi se unutar njega, npr. u ljudi, ptica i dr.

vanjski kostur – kostur koji daje uporište tijelu, a nalazi se na njegovoj vanjskoj površini, npr. u rakova, kukaca, školjkaša i dr. 

zračne vrećice – strukture u tijelu ptica, ispunjene zrakom

Provjeri znanje

Provjeri znanje

Sažetak

Sažetak

Živa bića kreću se u potrazi za hranom, partnerom za razmnožavanje ili bježe od grabežljivaca. Razlikujemo pokretne i sjedilačke organizme. Sustav organa za kretanje u životinja sastoji se od kostura i mišića. Razlikujemo hidroskelet (moruzgva, lignja, gujavica), vanjski kostur (školjkaši, rakovi, kukci) i unutarnji kostur. Vanjski kostur može biti od kalcijeva karbonata i hitina. Ograničava rast, ali pruža zaštitu. Unutarnji kostur imaju spužve, bodljikaši (ježinci ili zvjezdače) i kralježnjaci. On raste zajedno s organizmom, pokretljiviji je i lakši od vanjskog kostura. Za ribe su karakteristične peraje i vretenast oblik tijela. Pri promjeni dubine vode koriste se plivaćim mjehurom. Vodozemci su prvi razvili noge za kretanje na kopnu. Gmazovi imaju noge bočno na tijelu i kreću se gmizanjem. Tijelo ptica je aerodinamičnog oblika, kosti su šuplje te imaju zračne vrećice i jake letne mišiće. Perje sudjeluje u letu i održavanju topline. Bakterijske stanice kreću se s pomoću bičeva ili spiralnim uvijanjem. Ameba se kreće lažnim nožicama, euglena s pomoću biča, a papučica trepetljikama. Organizmi koji se pasivno kreću nošeni strujom vode nazivaju se planktonski. Potporni sustav postoji i u algi, gljiva i biljaka, ali je razvijeniji u kopnenih nego u vodenih organizama.

Vizualno+

Vizualno+

Tko se kako kreće u živom svijetu

Puž

Puževi su slabo pokretni organizmi. Kreću se stezanjem mišića stopala, a pritom im pomaže sluz. Krećući se, iza sebe ostavljaju sluzav trag. 

Drveće

Iako su biljke sjedilački organizmi, pojedini se njihovi dijelovi, poput grana, mogu gibati pod utjecajem vjetra. Također, lišće se može okretati prema svjetlosti.

Gujavica

Pojedini su dijelovi tijela gujavice tanji, a drugideblji. To je zbog načina kretanja njezina tijela.

Jelenak

Vanjski pokrov tijela štiti kukce od isušivanja, ali je i potpora u kretanju.

Riba krkuša

Vretenast oblik tijela i peraje ribi pomažu u kretanju. Koje peraje razlikuješ na njezinu tijelu.

Krški sokol

Što sve pticama omogućuje letenje?

Bakterije

Kreću li se bakterije?

Gujavica
Kretanje meduza
Lignje
Model kretanje bakterija pomoću bičeva
Papučica
Puž
Tijelo prilagođeno kretanju u vodi
Uhvati klobuk
Zanimljivosti

Zanimljivosti

Ptice vodenog staništa svoje perje održavaju tako da ga svakodnevno premazuju slojem loja iz trtične žlijezde. Taj loj ima zaštitnu ulogu jer sprečava razvoj bakterija koje uništavaju perje. Pomaže da se perje ne smoči.