e-Udžbenik

e-Udžbenik

Desktop

Temu Uravnotežena prehrana i moje zdravlje pročitaj ovdje. Riješi zadatke i istraži dodatni digitalni sadržaj.

Istraži

Istraži

1. ISTRAŽI - Problem hrane u svijetu

Na temelju istraživanja organizira debatu u kojoj ćeš odgovoriti na sljedeća pitanja i čuti stajalište svojih prijatelja iz razreda na navedenu temu!

Koliko se hrane bacilo u tvome kućanstvu u posljednjih mjesec dana? Jesi li svjestan/na činjenice kako svakodnevno u svijetu veliki broj ljudi umire od gladi?

2. MOŽEMO LI BEZ VODE?

Voda čini značajan udio u našem tijelu, kod odraslih oko 60 %, a u djece čak 70%. Voda ima puno važnih funkcija u tijelu, primjerice regulira temperaturu tijela, utječe na probavu hrane i izlučivanje otpadnih tvari. Tijekom dana, tijelo gubi vodu znojem, disanjem i mokrenjem stoga je važno nadoknaditi izgubljenu vodu kako bi spriječili stanje dehidriranosti, što, ovisno o stupnju i dugotrajnosti, može narušiti ili ugroziti zdravlje. Vanjski klimatski uvjeti, poput vrućine, vlage ili duži boravci u prostorijama s grijanjem, te prehrana s manje tekućine utječu na veću potrebu za pijenjem vode. Djeca su više skloni dehidraciji nego odrasli, jer, u odnosu na odrasle, imaju veću površinu kože i tako više gube vodu putem znoja.

Dehidraciju možemo spriječiti unošenjem dovoljne količine vode u organizam.
Prvi znak dehidracije je osjećaj žeđi. Djeca su osobito osjetljiva na dehidraciju koja ima utjecaja na njihove tjelesne i mentalne sposobnosti. Što je veći gubitak vode (znojenjem ili mokraćom) stanje dehidracije je veće. Dehidracija uzrokuje slabiju koncentraciju, glavobolju, pospanost, razdražljivost, slabiju regulaciju temperature tijela, ubrzano disanje, grčenje mišića, gubitak ravnoteže, poremećenu probavu. U djece, stanje dehidracije prilikom igranja, a osobito tijekom ljetnih mjeseci, može dovesti do većeg rizika od ozljeda.
Količina vode koju dijete dnevno treba ovisi o dobi, veličini i razini tjelesne aktivnosti. Djeca starija od osam godina trebala bi dnevno unositi između šest i osam čaša vode, a ako se dijete bavi sportom ili je tijekom dana tjelesno aktivno, ta je količina još veća, zbog povećanog gubitka vode znojenjem. Naravno više tekućine trebaju u ljetnim, vrućim danima, tijekom dužeg boravka u zatvorenom grijanom prostoru ili tijekom bolesti. Osim toga djeca imaju i veće energijske potrebe pa tako trebaju i više vode. S obzirom na energijske potrebe, djeca trebaju 1,5 mL vode po jednoj kcal , a za odrasle je to 1,0 mL vode/kcal. Prosječno je to za djecu od 4 do 14 godina 1,2 do 1,8L vode dnevno (oko 5 do 7 čaša od 2,5 dL), a od 14 do 18 godina oko 2,5 L (oko 10 čaša) dnevno za dječake, odnosno 1,8 L (oko 8 čaša) dnevno za djevojčice. Djecu treba od rane dobi naučiti da rado piju vodu što je dobra navika koja će se nastaviti u odrasloj dobi.
 Kako bi izbjegao/izbjegla dehidraciju obavezno sa sobom ponesi bocu vode kada ideš u školu ili na dulje druženje i igru s vršnjacima. Obavezno pij vodu nakon obroka i svakako se potrudi da ti to postane najomiljenije piće, jer je svakako najzdravije i najbolje gasi žeđ.
Ostale tekućine kao što su mlijeko, voćni sok, čaj te razne juhe također mogu pridonijeti unosu tekućine u organizam i dobroj prehrani.

Na temelju pročitanog teksta odgovori na pitanja.

  1. Što je dehidracija?
  2. Navedi barem dvije uloge vode u organizmu.
  3. Kako dehidracija utječe na naše sposobnosti i zdravlje?
  4. Zašto su djeca sklonija dehidraciji u odnosu na odrasle osobe?
  5. Zašto za vrijeme tjelesne aktivnosti i djeca i odrasli trebaju unositi veće količine vode od uobičajenih?

3. PROJEKT - Moja je prehrana pravilna ili…

UVOD

Od samog početka svojeg postojanja čovječanstvo upotrebljava hranu i kao lijek. Mnogi drevni spisi govore o tome da odabir, priprema i kombiniranje namirnica izravno utječu na naše zdravlje. Pojavom modernog društva pravilna je prehrana postala gotovo zanemarena, no u posljednje joj se vrijeme sve više daje na važnosti.
            Osnovno pravilo pravilne prehrane jest raznolikost. Različite namirnice sadržavaju mnoge hranjive tvari koje su važne za ispravan rad našeg organizma. Pravilnom prehranom održavamo optimalnu tjelesnu masu, čuvamo svoje zdravlje i sprječavamo pojavu različitih bolesti. Pravilno se hraniti znači osiguravati optimalan unos kalorija, vitamina, minerala i tekućine te optimalan omjer bjelančevina, ugljikohidrata i masti. To je osobito važno u vrijeme puberteta kako bi se rast i razvoj organizma mogao nesmetano odvijati. 

CILJEVI projekta
 – uvidjeti važnost pravilne prehrane za zdravlje i pravilan rast i razvoj organizma
 – razvijati naviku redovitog uzimanja obroka
 – osvijestiti nedostatke vlastite prehrane vođenjem dnevnika prehrane

SREDSTVA I MATERIJALI potrebni za projekt
 – dnevnici prehrane učenika, pristup internetu i dodatna literatura odgovarajuće tematike, samoljepljivi papirići, hamer 

POTREBNO VRIJEME za provođenje projekta: tjedan dana i dvosat
 TIJEK PROJEKTA
 Tijekom jednog tjedna vodi dnevnik prehrane (u tablicu upiši apsolutno sve što tijekom dana uneseš u organizam bez obzira na to je li vrijeme za obrok ili konzumiraš još što prije, poslije ili između obroka, upiši i razlog većeg unosa hrane, grickalica i sl. od uobičajenog).

U dogovoreno vrijeme donosi svoj dnevnik prehrane na nastavu.

Raspravljajte u razredu o svojim prehrambenim navikama:
 − Koliko učenika doručkuje?
 − Što najčešće jedete za doručak?
 − Koliko obroka imate u danu i koliko često jedete kuhano ?
 − Jedete li češće kuhanu ili pečenu hranu?
 − Koliko je voće zastupljeno u vašoj prehrani i o kojoj je vrsti voća najčešće riječ; jedete li povrće; koje povrće uopće ne jedete?
 − Koliko puta na tjedan jedete ribu, a koliko meso peradi ili crveno meso?
 − Koliko na dan unosite tekućine u svoj organizam, koliko je zastupljena voda, a koliko ostala pića?


U grupama istražite na internetu ili u dodatnoj literaturi jednu od tema i izradite kratku prezentaciju. 

1) Zašto je doručak važan obrok i koliko bismo obroka u danu trebali imati?

2) Zašto voće i povrće treba biti zastupljeno u našoj prehrani?
 3) Kako nas riba čini zdravijima?
 4) Voda, voćni sok ili gazirano piće?
 5) Što i koliko? Piramida pravilne prehrane.
 6) Gdje se u piramidi pravilne prehrane nalaze šećeri i soli? Što je karijes?
 7) Pretilost – uzroci i posljedice.


Dok ostale grupe izlažu svoje uratke, aktivno slušaj i ispunjavaj tablicu – Znao/znala sam / naučio/naučila sam. 

Samostalno na temelju novih saznanja analiziraj svoj dnevnik prehrane i donesi ZAKLJUČAK o tome što bi trebao/trebala promijeniti u načinu svoje prehrane da bi ona zaista i bila pravilna. Na samoljepljivi papirić napiši odgovor na pitanje: Što bih u svojem načinu prehrane trebao/trebala promijeniti i zašto? Nalijepi odgovor na hamer papir s naslovom Je li moja prehrana pravilna? 

Pojmovnik

Pojmovnik

anoreksija – poremećaj prehrane, odbijanje hrane

bulimija – poremećaj prehrane, prejedanje, a zatim namjerno izazvano povraćanje

gastritis – upala želučane sluznice

karijes  bolest, kvarenje zuba pri čemu dolazi do oštećenja površinskog, bijelog dijela zuba koji se zove caklina 

pravilna prehrana – prehrana raznolikim namirnicama koje sadržavaju hranjive tvari kojima se postiže ravnoteža između unosa i potrošnje energije u organizmu te zdravlje organizma

Provjeri znanje

Provjeri znanje

Sažetak

Sažetak

Život nije moguć bez hrane. Lošim odabirom i unošenjem prevelike ili premale količine hrane zdravlje organizma može se ozbiljno narušiti. Neki poremećaji u prehrani vezani su uz emocionalni odnos prema hrani, odnosno iskrivljenu sliku vlastita tijela (anoreksija i bulimija). Pravilnim odabirom hrane održavamo zdravlje organizma. Od bolesti probavnog sustava najpoznatije su: karijes, gastritis, upala crvuljka, rak debelog crijeva.

Vizualno+

Vizualno+

Stomatolog

Zbog čega je važno ići na redovite preglede kod stomatologa?

Kolači

Znači li uravnotežena prehrana izbjegavanje kolača u prehrani?

Obrok

Zbog čega je ovo zdrav obrok?

Svježe voće

Zbog čega je svježe voće zdravo?

Zanimljivosti

Zanimljivosti

1. Disfagija je otežano gutanje

Očituje se kao smetnja u prolazu tekuće ili krute hrane iz ždrijela u želudac. Posljedica disfagije je neuhranjenost i mršavost, no vrlo često se kod oboljelih osoba, zbog udahnutih čestica hrane pojavljuje upala pluća ili neka druga kronična bolest pluća.

Kod ovog poremećaja hrana može prolaziti otežano iz ždrijela u jednjak ili se otežano kretati kroz jednjak. U prvom slučaju osobe ne mogu započeti gutanje, hrana im se vraća kroz nos zbog čega je često udišu što rezultira kašljanjem. Takav se poremećaj najčešće javlja kao posljedica nekih neuroloških poremećaja ili mišićnih bolesti. (moždani udar, parkinsonova bolest, ahalazija – mišićne stanice jednjaka gube sposobnost peristaltike)

2. Nešto više o anoreksiji

Opise poremećaja koje danas zovemo anorexia i bulimia nervoza nalazimo u egipatskim hijeroglifima, perzijskim manuskriptima, a spominju se i u kineskim papirusima.
Prvi opis anoreksije u medicinskoj literaturi zabilježio je Richard Morton u Londonu 1689.godine, koji je opisao pacijenta kao „Skelet obučen samo kožom“.

3. Vitamini su važni spojevi za održavanje zdravlja

Ako nam je prehrana pravilna unosimo ih u organizam u dovoljnim količinama, no ponekad, primjerice zbog bolesti organizam ima povećane potrebe za vitaminima pa ih je potrebno uzimati i kao dodatak hrani. No, u tome treba biti jako oprezan. Za svaki vitamin postoji propisana preporučena dnevna doza, koju ne bismo smjeli prekoračiti jer oni u većoj količini mogu biti i štetni. Tako, primjerice, previše vitamina A može uzrokovati mučnine, povraćanje i oštećenja jetre. Previše vitamina D može uzrokovati slabost, nepravilan srčani ritam i zbunjenost. S obzirom da tijelo pohranjuje željezo i vitamine topive u masti (A, D, E i K), prekomjeran unos može uzrokovati oštećenja jetre i bubrega.