Istraži

Istraži

ISTRAŽIVANJE - Prehrana papučice

Potrebno pripremiti: kulturu papučice (0,5 L vode iz bare, usitnjeno sijeno, staklenku od 1 L), kulturu kvasca (epruvetu, kocku svježeg kvasca ili suhi kvasac, mlaku vodu), mikroskop, predmetno i pokrovno stakalce, metilensko modrilo ili kongo crvenu boju (stanice kvasca bolje će se vidjeti ako su obojene), metil-celulozu.

Istraživačko pitanje: Kako se hrani papučica?

Tijek istraživanja:

  1. Od pet do sedam dana prije izvođenja pokusa pripremi kulturu papučice. U staklenku stavi usitnjeno sijeno i prelij ga s 0,5 L barske vode. Staklenku ostavi na toplu mjestu, ali ne izravno na svjetlosti. Nakon 5 – 7 dana na površini vode stvorit će se tanka pokožica, a u vodi će se razviti papučice.
  2. Priprema kvasca. U epruvetu stavi 15 mL mlake vode i dio svježeg kvasca ili na vrh noža suhog kvasca.
  3. Na predmetno stakalce kapni metil-celulozu. U sredinu metil-celuloze stavi kap kulture papučice. Kapni zatim i kap otopine kvasca obojene metilenskim modrilom ili kongo crvenom bojom. Pokrij pokrovnim stakalcem.
  4. Pripremljene uzorke promatraj mikroskopom. 

Analiziraj rezultate i donesi zaključke.

1. Zašto smo dodali kvasac?

_______________________

2. Na kojem mjestu kvasac ulazi u papučicu?

_______________________

3. Koje se promjene događaju unutar papučice?

_______________________

Zaključak o načinu prehrane papučice.

____________________________________________________________________________________

Pojmovnik

Pojmovnik

autotrofni organizmi – organizmi koji sami sebi proizvode hranu procesom fotosinteze

biljožderi – organizmi koji se hrane hranom biljnog podrijetla

fotosinteza – proces kojim autotrofni organizmi iz ugljikova dioksida i vode s pomoću Sunčeve energije i klorofila u kloroplastima stvaraju šećer i oslobađaju kisik 

heterotrofni organizmi – organizmi ovisni o gotovoj hrani koju uzimaju iz okoliša u kojem žive 

mesožderi – organizmi koji se hrane hranom životinjskog podrijetla

paraziti – organizmi koji uzimaju gotovu hranu iz drugog živog organizma, odnosno njegovih stanica

saprofiti – organizmi koji uzimaju hranu s mrtvih organizama ili drugih organskih tvari u prirodi

simbionti – organizmi različitih vrsta čiji su životi usko povezani, tj. čine simbiozu

simbioza – zajednički oblik života dvaju organizama

svežderi – organizmi koji se hrane hranom i biljnog i životinjskog podrijetla

Provjeri znanje

Provjeri znanje

Sažetak

Sažetak

Prema načinu ishrane razlikujemo autotrofne i heterotrofne organizme. Autotrofni organizmi sami sebi stvaraju hranu procesom fotosinteze. Heterotrofni uzimaju gotovu hranu u okolišu. Probava može biti unutar probavila ili izvan njega. Nadalje, razlikujemo organizme koji se hrane filtriranjem sitnih organizama iz vode, drugim životinjama (mesožderi), biljkama (biljožderi) ili kombiniraju hranu biljnog i životinjskog podrijetla (svežderi). S obzirom na to različite su i vrste zubala i probavila. Jednostanični heterotrofni organizmi uzimaju hranu preko površine tijela. Bakterije prema načinu ishrane mogu biti i autotrofne i heterotrofne (saprofiti, paraziti i simbionti).

Vizualno+

Vizualno+

Hrane li se svi organizmi

Roda

Roda je mesožder. Najčešća su joj hrana beskralježnjaci (puževi, gujavice, skakavci), ali i manji kralježnjaci poput riba, žaba, zmija. 

Bogomoljka

Bogomoljka je mesožder. Najčešća su joj hrana kukci koji su manji od nje. 

Dječja glista
Pauk
Strujanje vode kroz spužvu
Zanimljivosti

Zanimljivosti

Biljke mesožderke

Venerina muholovka

Biljke mesožderke kojih na svijetu ima oko 600 vrsta uglavnom žive na područjima koja su siromašna nitratima (tresetišta, močvare), pa potrebne minerale dobivaju probavljanjem kukaca ili malenih životinja u za to posebno preoblikovanim listovima.
Najpoznatija biljka mesožderka na svijetu je Venerina muholovka.

Kada plijen dospije u ‘čeljusti’ biljke, one se brzo zatvaraju onemogućujući insektu bijeg. Mekane dijelove insekta probavlja, a sama probava može trajati i 10 dana. Mehanizam za hvatanje plijena je toliko razvijen da može razlikovati žive organizme od ostalih stimulansa, kao što su na primjer kapljice kiše. U protivnom, biljka bi se neprestano otvarala i zatvarala.

Miksotrofni organizmi

Autotrofne alge koje pri normalnim ili izmijenjenim životnim uvjetima iz okoliša koriste organske tvari za rast i razvoj su MIKSOTROFNI ORGANIZMI. One uzimaju organske tvari iz okoliša pinocitozom, tj. uzimaju razgrađenu organsku tvar, a ne hvataju plijen aktivno. Na tom principu se zapravo i temelji njihov značaj u procesima biološkog pročišćavanja onečišćenih voda. Pretpostavlja se da je ovakav način ishrane zapravo evolucijski prijelaz na heterotrofnost.