Istraži

Istraži

PROJEKT: Usporedba raznolikosti različitih staništa na osnovu brojnosti, pokrovnosti i gustoće vrsta.

UVOD

Skup svih biljnih vrsta na kakvu lokalitetu predstavlja biljnu zajednicu ili fitocenozu. Jesu li biljne zajednice na različitim lokalitetima jednake raznolikosti možemo utvrditi tako da odredimo brojnost tj. koliko jedinki iste vrste živi na određenom prostoru, pokrovnost tj. veličinu površine koju zauzima neka vrsta, te njihovu gustoću tj. jesu li vrste raspoređene ravnomjerno ili neravnomjerno na određenom dijelu ili su razbacane bez određenog reda po cijelom staništu.


CILJEVI PROJEKTA

Izaberi dva različita lokaliteta te odredi:

a) raznolikost vrsta

b) brojnost pojedine vrste

c) pokrovnost vrste 

d) gustoću.


POTREBNO VRIJEME ZA PROVOĐENJE PROJEKTA

Jedan izlazak na teren podrazumijeva tri sata rada na terenu i dva sata za obradu podataka. Na teren se može izići nekoliko puta u različitim mjesecima radi usporedbe rezultata.


MATERIJALI

Drveni stupići, uže (50 m), bilježnica, olovka, ključ za određivanje vrsta, metar, fotoaparat, računalo.


TIJEK PROJEKTA

Istraživačko pitanje: Jesu li brojnost, pokrovnost i gustoća neke vrste u međusobnoj ovisnosti?

1. Odrediti mjesto istraživanja (najbolje je odabrati lako dostupno stanište koje se održava u prirodnom stanju).

2. Odrediti područje istraživanja i omeđiti ga (metrom točno izmjeriti te stupićima i užetom omeđiti područje istraživanja, npr. 5 m × 5 m).

3. S pomoću „ključa” za određivanje vrsta odrediti vrste koje se žele promatrati i zapisati ih.

4. Utvrditi broj jedinki željene vrste (ako ih je mnogo, onda se može izbrojiti na manjem području, npr. 1 m × 1 m, pa se pomnožiti s 5 tako da se dobije prosječna brojnost u cijelom području istraživanja).

5. Odrediti pokrovnost tako da se utvrdi koliki dio ukupne površine zauzima proučavana vrsta (pokrovnost se može odrediti golim okom i procijeniti npr. u postotcima:

10 % – neznatno zastupljena

30 %– vrlo mala pokrovnost

20 % − srednja pokrovnost

40 % − velika pokrovnost

60 % i više − izuzetno velika pokrovnost).

6. Odrediti gustoću tako da se procijeni je li vrsta u jednakoj mjeri raspoređena po cijelom lokalitetu, razbacana ili raste u busenima (može se odrediti skalom npr:

1 − vrsta je jednakomjerno raspoređena 

2 −vrsta je razbacana

3 −vrsta raste u busenima).

7. Obraditi podatke na računalu tako da se rezultati prikažu fotografijama, tablično, grafički i dr.

8. Pisati istraživački (učenički) rad prema uputama koje su prethodno opisane.

9. Izraditi plakat ili PowerPoint prezentaciju čime se možeš koristiti u predstavljanju rada.


ZAKLJUČAK 

Nakon obrade podataka iznesi najbitnije zaključke. Argumentiraj dobivene rezultate i poveži ih s uvjetima života. Svoje istraživanje možeš ponoviti nekoliko puta kako bi pratio/pratila stanje i promjene u kakvoj životnoj zajednici.

Pojmovnik

Pojmovnik

atomi – najsitnije čestice tvari građene od subatomskih čestica 

biocenoza – vidi životna zajednica 

biologija – prirodna znanost o živim bićima i životnim procesima u njima (grč. bios – život, logos – riječ, govor)

biosfera – dio Zemlje u kojem postoji život, uključujući tlo, vodu i atmosferu

ekološki sustav – stupanj organizacije živoga svijeta, čine ga različite životne zajednice (biocenoze) koje su međusobno povezane

evolucija – razvoj živog svijeta na Zemlji od jednostavnog prema složenom obliku

jedinka – vidi organizam  

kontrolni procesi i održavanje ravnoteže – mehanizmi kojima se organizmi služe radi nadziranja i upravljanja procesima koji se zbivaju u njima kako bi održavali stalne uvjete u svome tijelu

metabolizam ili stanično disanje (biološka oksidacija) – skup procesa iz kojih se od hranjivih tvari s pomoću kisika dobiva energija potrebna za život živih bića

molekule – čestice građene od dvaju ili više atoma i međusobno povezane kemijskim vezama

obilježja živih bića – svojstva po kojima se živa bića razlikuju od nežive prirode, a to su: stanična organizacija, metabolizam, razmnožavanje, rast i razvitak, podražljivost, prilagodljivost, evolucija, kontrolni procesi i održavanje ravnoteže

organ – struktura sastavljena od jedne vrste tkiva ili više njih, npr. jetra, ruka, list, korijen

organeli – dijelovi stanice koji su omeđeni jednom ili s dvije membrane, imaju svoju ulogu unutar stanice, npr. jezgra, mitohondrij, kloroplast itd.

organizam (jedinka) – individualno živo biće, čine ga organski sustavi koji zajedno djeluju u skladu i postoje kao stabilna cjelina

organski sustav – skupina organa koji rade zajedno i obavljaju određene funkcije u organizmu, npr. probavni sustav u životinja, sustav cijevi za transport vode i mineralnih tvari u biljaka

podražljivost – obilježje živih bića da reagiraju na podražaj iz tijela ili okoliša

populacija – organizacijska razina živih bića, čine je jedinke iste vrste koje žive na istom prostoru, npr. svi vrapci u Maksimiru

prilagodbe – obilježja živih bića nastala opstankom onih jedinki koje su uspješnije preživljavale u određenim uvjetima

prilagodljivost – sposobnost živih bića da se prilagode promjenama u okolišu

promjenjivost – sposobnost živih bića da se mijenjaju i prilagođavaju životnim uvjetima

rast i razvitak – sposobnost živih bića da dijele stanice te na taj način rastu i razvijaju se

razmnožavanje – postupak kojim nastaju potomci, može biti nespolno kad je dovoljan jedan roditelj i spolno kad su potrebna dva roditelja

stanica – osnovna gradivna i funkcionalna jedinica svih živih bića

stanična organiziranost – odlika živih bića da su građena od stanica kao osnovnih jedinica

tkivo – skup istovrsnih stanica koje su se udružile kako bi obavljale istu ulogu; trajna i tvorna tkiva (osnovna, pokrovna, potporna i provodna) u biljaka; pokrovna, vezivna, mišićna i živčana u životinja

životna zajednica (biocenoza) – organizacijskka razina živih bića, čine je sve populacije koje žive na istom staništu

Provjeri znanje

Provjeri znanje

Sažetak

Sažetak

Biologija je znanost o živim bićima i životnim procesima u njima. Biolog/biologinja na temelju pretpostavki te promatranja i istraživanja živih bića donosi zaključke. Biološka istraživanja važna su za ljudsko društvo. Živa bića od nežive prirode razlikuju se zajedničkim obilježjima: organiziranost, izmjena tvari i energije (metabolizam), razmnožavanje, rast i razvitak, podražljivost, prilagodba i evolucija, kontrolni procesi i održavanje ravnoteže. Ustroj živog svijeta u prirodi od najniže razine prema višoj možemo prikazati na sljedeći način: atom, molekule, organeli, stanica, tkiva, organi, organski sustavi, organizam (jedinka), populacija, životna zajednica, ekološki sustav, biosfera. 

Vizualno+

Vizualno+

Kako su organizirana živa bića

Znanstvenica – biologinja

Istraživanja biologa pridonose razvoju i napretku društva. Primjena biologije u medicini, poljoprivredi, biotehnologiji, šumarstvu, veterini i dr. utječe na naše živote.

Srčani mišić

Što znači organiziranost kao obilježje živih bića na primjeru ove slike?

Mačka uzima hranu

Zbog čega živa bića imaju potrebu za hranom?

Klijanje graha

Objasni koje je obilježje živih bića prikazano na slici.

Podražaj iz okoliša

Na što iz okoliša tijelo može biti podražljivo?

Fosil ribe

Na temelju fosilnih ostataka možemo vidjeti kako su pojedini organizmi izgledali u prošlosti i kako su se mijenjali tijekom evolucije.

Žeđ

Zašto pijemo vodu?

Zanimljivosti

Zanimljivosti

Zanima li te kako napraviti mikroskop pomoću pametnog telefona pogledaj na sljedećoj poveznici. Nakon toga počni vlastita istraživanja u biologiji!