Istraži

Istraži

1. ISTRAŽIVANJE: Kako napraviti jaje koje skakuće poput lopte

Potrebno pripremiti: jedno jaje, čašu od 250 mL, ocat ili 10-postotnu otopinu solne kiseline, rukavice, vodu, pladanj.

Istraživačko pitanje: Što će se dogoditi ako uklonimo ljusku sa sirova jajeta? Kako bismo to uopće mogli napraviti?

Opasnost! – Pripazi u radu s kiselinom!

Tijek istraživanja: 

  1. Sirovo jaje stavi u čašu i prelij preko njega ocat ili 10-postotnu otopinu solne kiseline. Ostavi jaje u otopini najmanje 24 sata. 
  2. Nakon toga oprezno izvadi jaje, operi ga vodom i pokušaj prstima ukloniti ostatke njegove ljuske.
  3. Pokušaj lagano stiskati jaje prstima.
  4. Pusti jaje s visine od 2-3 centimetra da padne na pladanj. Zabilježi što se događa.

________________________________________

e) Pusti jaje s visine od 20-30 centimetara da padne na pladanj. Zabilježi što se događa.

________________________________________

Analiziraj rezultate i donesi zaključke.

  1. Što se dogodilo s jajetom u octu ili 10-postotnoj otopini solne kiseline? Zašto? _____________________________________________________________________

___________________________________________________________________________ 

2. Kakvo je bilo jaje nakon toga? Je li skakutalo poput lopte? _________________________

___________________________________________________________________________

3. Kad se jaje razbilo, što je ostalo uz bjelanjak i žumanjak? Koja je uloga te strukture?

________________________________________________________________________

________________________________________________________________________

4. Ima li to kakve veze s činjenicom da ptice i gmazovi za razliku od vodozemaca svoja jaja legu na kopnu? Objasni odgovor. 

_______________________________________________________________________________

2. ISTRAŽIVANJE: Kako se izrađuju zbirke puževa i školjkaša

Potrebno pripremiti: nekoliko kućica puževa i nekoliko ljušturica školjkaša, kartonsku kutiju, ljepilo, olovku, etiketu za upis podataka, slikovni ključ za određivanje vrsta.

Istraživačko pitanje: Kako prema ljušturama školjkaša ili kućicama puževa možeš saznati o kojem je organizmu riječ?

Tijek istraživanja: 

  1. Prikupljanje materijala. Kućice puževa i ljušture školjkaša vanjski su pokrovi tijela. Njih je vrlo lako skupiti u prirodi. Kućice kopnenih puževa lako ćeš pronaći na šumskim ili livadnim puteljcima uz grmlje. Ljušturice školjaka i kućice vodenih puževa pronaći ćeš na pjeskovitim ili šljunčanim obalama rijeka i/ili mora. Uzmi manju lopaticu te zagrabi šljunak ili pijesak. Iz njega oprezno izvadi ljušture školjkaša ili kućice puževa. Prikupljene uzorke dobro isperi pod vodom i osuši na suncu. Spremi ih u vrećicu i donesi u školu. 
  2. Izrada zbirki. Uzmi neku kutiju (najbolje poklopac od kutije za cipele) ili specijalnu kutiju za izradu zbirki (drvena kutija s poklopcem od stakla). Na dno kutije prilijepi bijeli papir. Ispiši etiketu s podatcima koja sadržava: ime vrste, stanište, nalazište, datum i ime onoga tko ih je skupio. Imena vrsta najbolje ćeš utvrditi uspoređivanjem materijala sa slikovnim ključem. Zatim pomno rasporedi materijal po kutiji, kako vidiš na slici. Prilijepi ljepilom kućice i školjke za papir, a nakon toga ispod njih prilijepi etiketu s podatcima. Takva je zbirka trajna i može se upotrebljavati nekoliko godina. 

Napomena: Zbirke se mogu izrađivati i od perja životinja, kukaca, kostura, dijelova biljaka, sjemenki, gljiva itd.

Pojmovnik

Pojmovnik

hladnokrvni organizmi – organizmi čija temperatura ovisi o temperaturi okoliša. To su ribe, vodozemci, gmazovi i beskralježnjaci te biljke

kora – vanjski ovoj korijena i stabljike biljaka, zadužen za sprječavanje isušivanja i ima zaštitnu ulogu

kućica – vidi ljuštura

linjanje – proces izmjene dlaka u sisavaca 

ljuske – proizvodi kože koji imaju zaštitnu ulogu

ljuštura – proizvod plašta u mekušaca, ima zaštitnu ulogu; kućica u puževa i školjka u školjkaša

mitarenje – proces izmjene perja u ptica

spora – trajni životni stadij bakterija

školjka – vidi ljuštura

toplokrvni organizmi – organizmi koji imaju sposobnost samoregulacije tjelesne temperature. To su ptice i sisavci.

Provjeri znanje

Provjeri znanje

Sažetak

Sažetak

Uloge su pokrova zaštita organizama, izlučivanje različitih tvari, regulacija tjelesne temperature, skladištenje masti, disanje i osjetilna uloga. Pokrov različitih organizama razlikuje se ovisno o životnim uvjetima. Vodeni organizmi ne trebaju zaštitu od isušivanja i naglih promjena temperature. Nametničke vrste imaju debeo pokrov koji je zaštita od probavnih sokova u probavilu domaćina. Čvrste ljušture od kalcijeva karbonata imaju neki mekušci (kućice puževa i školjke školjkaša), ali i neke jednostanične alge. Pigmenti u pokrovu važni su za prilagodbe organizama na okoliš bojom tijela. Ribe imaju ljuske koje su različite u koštunjača i hrskavičnjača. Prelaskom na kopno životinje su razvile zaštitu od isušivanja i zračenja Sunca te naglih promjena temperature. Gujavice i vodozemci plinove izmjenjuju kožom. Rakovi imaju oklop od hitina ojačan kalcijevim karbonatom. Hitinski oklop imaju i kukci. Mahovine i papratnjače nisu sasvim prilagođene kopnenom načinu života. Golosjemenjače i kritosjemenjače imaju pokrov koji ih štiti od gubitka vode i razvile su sjemenku. Prilagodbe u biljaka koje smanjuju gubitak vode jesu, na primjer, igličasti listovi i/ili bodlje jer se smanjuje površina listova te listovi prekriveni dlačicama ili voskom. Gmazovi, ptice i sisavci potpuno su prilagođeni životnim uvjetima na kopnu. Za zaštitu imaju razvijene ljuske (gmazovi), a za regulaciju tjelesne temperature perje (ptice) te kosu i dlake (sisavci). Regulaciji tjelesne temperature pridonosi i masno tkivo pod kožom te prilagodbe krvotoka. Razlikujemo toplokrvne i hladnokrvne organizme. Izmjena perja u ptica naziva se mitarenje, a dlake u sisavaca linjanje.

Vizualno+

Vizualno+

Zanimljivosti

Zanimljivosti